Politika mladih




Omladinsku politiku čine sve mere i aktivnosti državnih organa, institucija i organizacija koje su usmerene na poboljšanje položaja i životnih prilika mladih, a u odnosu na potrebe mladih. Politika u saradnji sa mladima, udruženjima, institucijama i drugim akterima omladinske politike definiše položaj i uloge mladih, kao i odgovornost institucija prema njima.

Definisanje politike mladih

• Način koji opisuje te stvari, koje ustvari na jedan planirani, strateški način pokušava odgovoriti na pitanja mladih naziva se najčešće:
• Omladinska strategija sa planom akcije
• Program djelovanja za mlade
• Dokument Politika prema mladima/ Omladinska politika

Lokalna politika prema mladima

• Sistemski uređen odnos kako se jedna općina/opština brine o mladima.
• Najlošija politika jest kada lokalna politika prema mladima uopće ne postoji, tj. kada niko nije odgovoran za pitanja mladih, kada su oni prepušteni sami sebi, doslovno ulici i kafićima.

Politika mladih počiva na: 

• dobro istraženim i analiziranim potrebama mladih u lokalnoj zajednici,
• dobro definiranim ciljevima i dugoročnoj strategiji koji ima tačno uspostavljen plan akcije šta će, ko će, kako i kada uraditi da se ispune ciljevi strategije.

Definicija politike mladih

• Međusektorska, integrisana politika usmjerenu ka mladima, sa mladima i koja polazi od potreba mladih ljudi.
• Njen cilj jeste da poboljša i unaprijedi životne uslove i učešće mladih ljudi, uključujući čitav niz socijalnih, kulturnih i političkih pitanja koja utiču na njih i ostale društvene grupe.
• Politika koja je predložena od strane Vlade u saradnji sa omladinskim organizacijama i koja je usvojena od strane Parlamenta, Ministarskog savjeta ili šefa države, i koja jasno određuje položaj i ulogu mladih u društvu ali i odgovornost društva i javnih institucija prema mladima.

Razvojni pristup mladima

• Razvojni pristup karakterišu dugoročna rješenja, prepoznavanje potreba i razvijanje programa u cilju da se pomogne mladima pri razvijanju svojih punih potencijala, te da iskažu svoje kapacitete kao aktivni građani društva i omogući društvu da izvuče korist od njihovog intelektualnog kapitala

Značaj lokalne politike za mlade

• Pored državne politike, proaktivna politika koja je najbliža mladima – a to je lokalna politika – može najviše da doprinese kvalitetnoj brizi o mladima u jednoj zemlji.

Akteri lokalne politike prema mladima

• Osnovni akteri u procesu nastanka i realizacije politike prema mladima su lokalne institucije (lokalne vlasti, obrazovne, zdravstvene i dr.) i mladi (organizirani u različite vrste organizacija ali i neorganizirani mladi).
• Unutar tih grupa najjednostavnija podjela obaveza i odgovornosti mogla bi biti prema slijedećim vrstama aktera:
• Lokalna izvršna vlast (načelnik i uprava, stručni saradnik/suradnik za pitanje mladih)
Općinsko vijeće/Skupština općtine (odbor/komisija unutar OV/SO)
Saradnja svih ključnih aktera u lokalnoj zajednici (upravljački komitet/ međusektoralno vijeće za mlade)
Participacija mladih (savjetodavni odbor mladih, parlament/vijeće mladih, lokalno vijeće/savjet mladih, omladinske organizacije i sl.)

Opći cilj politike mladih

• Da vlasti odgovore na potrebe mladih, da utiču na rješavanje njihovih problema, povećaju participaciju mladih i zaštite ugrožene grupe mladih

Proces kretanja politike mladih

• Uspostavljanje saradnje sa lokalnom samoupravom
• Formiranje nadležnog tijela/tima/radne grupe za pripremu strateškog okvira za mlade
• Definisanje/Istraživanje potreba mladih
• Analiza istraživanja
• Formiranje radnih grupa prema oblastima/temama

Definisanje potreba

• Definisanje potreba mladih – populacije uzrasta 15-30 godina - jeste najvažniji zadatak onih koji rade sa mladima i za mlade:
• tek na osnovu prepoznatih potreba mladih u jednoj zajednici, mogu se planirati kako aktivnosti i programi za mlade, tako i razvoj tih programa i politika.
• Devet oblasti na koje treba obratiti pažnju: obrazovanje, zapošljavanje, zdravlje, učešća mladih u životu društva, ljudskih prava, slobodno vrijeme, kultura, porodica, informisanje i mobilnost.

Metodologija rada definisanja potreba

• Prepoznavanje potreba mladih jeste proces koji je moguće realizovati u periodu od dva mjeseca,
koristeći metode upitnika,
• fokus grupa intervjua i
• javnih tribina